U organizaciji Hrvatske dimnjačarske udruge i tvrtke Avrion d.o.o. 26. – 27. 11.2008.u hotelu ‘Matija Gubec’ održana je

1. konferencija dimnjačara Hrvatske k

koja je okupila više od 150 sudionika iz cijele Hrvatske. Na konferenciji su također, kao gosti, bili prisutni učenici Obrtničke industrijske i graditeljske škole, smjer dimnjačar. Uvodnu riječ je održao predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge, gosp. Zdravko Šenjug koji se ukratko osvrnuo na razloge za održavanje Konferencije.
Nakon toga nastavila su predavanja podijeljena u tri tematske cjeline: Propisi i zakonska regulativa o dimnjačarstvu, Europske norme i pravila struke u praksi te Nove tehnologije plinskih uređaja te sanacija i primjena dimnjaka. Predavanja su održali brojni ugledni stručnjaci iz područja dimnjačarstva kao što su mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing., komunalni redar za dimnjačarske poslove Grada Zagreba, Ivan Strelar, dipl. ing, predsjednik Tehničkog odbora 532 Dimnjaci pri Hrvatskom zavodu za norme, Želimir Jakobović, ing. iz tvrtke Ening, ali i gosp. Šenjug koji se osvrnuo na Tehnički propis za dimnjake u građevinama . Poprilično zanimanje okupljenih izazvao je gospodin Bojan Brenčić, predsjednik Sekcije dimnjačara Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije koji je tijekom svog predavanja ukratko je prikazao stanje dimnjačarstva u Sloveniji, istaknuvši da se ono, unatoč tome što više nije uređeno na općinskoj, nego na državnoj razini, zbog problema ‘na terenu’ mnogo ne razlikuje od onoga u Hrvatskoj. Uz to, predavanja u vezi s priključivanjem plinskih trošila na dimovodne sustave održali su predstavnici Gradske plinare Zagreb i Međimurje-plina, a treba spomenuti i izlaganja predstavnika vodećih proizvođača kotlova za grijanje: Junkersa, Vaillanta i Viessmanna te proizvođača i zastupnika proizvođača dimnjaka i opreme za dimovodne sustave: Schiedel i Kostanjevec.
Na konferenciji se moglo čuti kako je najveći problem hrvatskog dimnjačarstva starost ili korištenje dimnjaka kroz koje je do nedavno prolazio dim od drva, a koji nisu prilagođeni današnjim uređajima i energentima za grijanje. Takvih je dimnjaka u Zagrebu od 50 do 60 posto i oni nisu napravljeni po propisima EU. S obzirom na njegovu ulogu i značaj dimnjačara treba prihvatiti kao važanog faktora u zaštiti građana i okoliša. S napretkom tehnologije modernizirao se i dimnjačarski posao. Tako sada svaki dimnjačar osim tradicionalnog crnog odijela, mora imati i druge sofisticirane alate i uređaje, od usisavača do različitih mjernih instrumenata. Najviše problema u radu dimnjačarima stvara neusklađenost lokalnih propisa. U jednoj općini propisano je održavanje dimnjaka jednom mjesečno, u drugoj jednom godišnje. Rokovi za koncesije, standardi, obrtnice, sve je jedno šarenilo u kojem se teško snaći i pogotovo raditi. Konferencija je završila okruglim stolom i vrlo vrijednom nagradnom igrom za sudionike.

Konferenciju su sponzorski podržali:
Generalni sponzor: Junkers
Sponzori: Kostanjevec, Schiedel, Vaillant, Viessmann
Izlagači: Belmet 97, HIP, PGM, IN.FI, Drager Safety
Partner: Gradska plinara Zagreb