Što je Hrvatska dimnjačarska udruga (HDU)?
Hrvatska dimnjačarska udruga (HDU) stručna je organizacija građana i radnih ljudi koji se na način predviđen Statutom Udruge, bave problematikom proučavanja ložišnih, dimovodnih i sličnih uređenja te preventivnom djelatnošću.
Ciljevi HDU
Radi ostvarivanja načelnog opredjeljenja u provođenju preventivnih djelatnosti i na unapređenju struke u užem smislu, tako i općoj i sveobuhvatnoj zaštiti od požara i zagađenju okoline HDU postavlja sebi konkretne ciljeve:
- Okuplja svoje članove da se organiziraju, dogovaraju i razvijaju razne aktivnosti na praćenju, unapređenju, osuvremenjivanju dimnjačarske kao i srodnih termoenergetskih požarno preventivnih djelatnosti.
- Surađuje na uključivanju dimnjačarske službe u planovima mjesta, općina, gradova, županija i država.
- Organizira i sudjeluje u izradi dimnjačarskih normativa.
- Sudjeluje u izradi pravilnika, zakona i normi – kako strukovnih dimnjačarskih, tako isto i onih u zaštiti okoliša, kao i zaštiti požara – / bilo u Republici Hrvatskoj bilo u Europskoj uniji/
- Preko svojih delegata sudjeluju u aktivnostima gospodarskih i političkih organizacija i tijela.
- Radom svojih članova radi na postizanju što boljeg vrednovanja i unapređenja dimnjačarske djelatnosti.
- Bavi se informativnom djelatnošću sudjelovanjem u novinskim, radio i TV, internetskim i drugim medijima. Isto tako bavi se i izdavanjem “Dimnjačarskog biltena“, stručnih publikacija, tiskanica, kao i kalendara i suvenira s dimnjačarskom tematikom.
- Organizira obrazovanje i stručno usavršavanje u dimnjačarskoj struci.
- Organizira izradu i nabavu alata i drugih pomagala za svoje članove.
Povijest udruge
Planira i organizira suradnju, učlanjivanje i udruživanje Udruga u slične i srodne organizacije, asocijacije i sl.
HDU osnovana je kao Udruga dimnjačara grada Zagreba još u vrijeme Austro-Ugarske monarhije i to 1900.-te, u Zagrebu. Osnovalo ju je 68 registriranih dimnjačara na području Zagrebačke komore.
Za vrijeme, a i nakon I svjetskog rata nije prekidala svoje djelovanje i dapače dimnjačari su razvijali svoju djelatnost, kako u stručnom tako i kadrovskom i organizacijskom pregledu.
Nakon I svjetskog rata nastavio se uspješan i zapažen rad naših prethodnika, kako u svojoj struci, tako i u gradskoj upravi Zagreba – gdje su u dvadesetim godinama imali 3 vijećnika.
Osim toga u strukovnom pogledu puno se napravi na obučavanju stručnih kadrova (od šegrtovanja do dimnjačara, te na kraju kroz instituciju polaganja majstorskog ispita pri Obrtničkoj komori, do zvanja majstora dimnjačara).
Kroz svoj rad stvarali su dimnjačarsku regulativu (pravilnike, popise, standarde kako o struci tako i o materijalima).
Na primjer izdan je tzv. “Gernsterov priručnik“ dimnjačarskog majstora Gernsbergera – koji je bio (a donekle i ostao) “alfa i omega“ dimnjačarstva.
U gradnji doma “Matice hrvatskih obrtnika“ u Ilici 49 u Zagrebu, svoj prilog su dali i dimnjačari, te su u Ilici tog doma dobili i svoj zasebni prostor. O sudjelovanju dimnjačara svjedoči npr. i vitraž u ulaznom prostoru.
U tim vremenima, dimnjačarska struka bila je vrlo cijenjena.
Na žalost nakon II svjetskog rata dolazi do određene stagnacije – što je u neku ruku shvatljivo, obzirom da su u tom vremenu dimnjačari bili privatnici.
No, upravo tadašnji dimnjačarski majstori su sa svojim privatnim obrtnicima uspjeli sačuvati dimnjačarsku stranku u čemu im je svakako pomagala i činjenica da je u Zagrebu utemeljeno društvo dimnjačarsko poduzeće “Dimnjak“sa sjedištem u Tkalčićevoj 4.
Dimnjačarska Udruga nije prekidala rad no prava stabilizacija počinje 1948.god. Na kraju se tzv. “privatno“ i “društveno“ dimnjačarstvo na neki način objedinilo u “Udruženje dimnjačara grada Zagreba“. Kasnije se osnivanjem Udruženja dimnjačara u više gradova Hrvatske oformilo “Udruženje dimnjačara Hrvatske“. Članovi Udruženja dimnjačara Hrvatske učinili su puno za dimnjačarstvo i dimnjačare (tako je npr. zahvaljujući najviše radu gosp. Stjepana Križaneca-direktora tadašnjeg poduzeća “Dimnjak“ izborom beneficiran radni staž za dimnjačare. Isto takvu vodeću ulogu u djelu “privatnog dimnjačarstva“ imao je Stjepan Makar, koji je svojim upornim radom i zalaganjem uspio održati “privatni sektor“- obrtništvo u dimnjačarstvu.
Značajan je je pomak postiglo današnje vodstvo HDU-a, koji je u teškim godinama Domovinskog rata i poslije uspjelo održati kontinuirani rad Udruge i osigurati joj sve veći značaj u struci i svakodnevnici.
HDU je do danas učinila značajne korake u samom organiziranju dimnjačara- kako statusnom tako i obrazovnom (školovanje, radni uvjeti, zaštite, norme). Pokrenuto je izdanje “Dimnjačarskog glasnika“ sa tekstovima iz struke kako kod nas tako i u svijetu. Organizirali smo u ne tako davnoj prošlosti (u osamdesetim godinama) “DIMNJAČARSKU IZLOŽBU“ na Zagrebačkom velesajmu na kojoj su sudjelovali i izlagači i dimnjačari iz Austrije i Njemačke. Organizirani su razni seminari za poboljšanje stručnog znanja članova, sudjelovalo se u izradi smjernica i pravilnika za dimnjačarsku službu. Od 1970. postali smo pridruženi članovi “Europske federacije dimnjačara“ – “ESCHFö“ sa sjedištem u Briselu. Do danas smo sudjelovali u radu više njihovih kongresa. 2006. godine smo na konferenciji u Portorožu primljeni u redovno članstvo kao punopravan član Europske federacije dimnjačara. Sudjelovali smo u izradi europskih normi kao članovi u republičkoj hrvatskoj komisiji za tu materiju.
Nakon stvaranja države Republike Hrvatske naša Udruga je iz Udruženja dimnjačara SRH-a preimenovana u Hrvatska dimnjačarska Udruga (HDU) koja nastavlja rad na ispunjavanju zadatih joj problema za dobrobit, kako svojih članova tako i krajnjih korisnika – građana.
Veliki značaj udruga je postigla izdavši Pravila struke-osnove dimnjačarstva kojima su objašnjeni i regulirani mnogi pojmovi oko dimnjačarskih radova, održavanja dimnjaka i ložišta.
Jedino što još nismo uspjeli izboriti se za donošenje “ Zakona o dimnjačarstvu“ koji je izuzetno značajan kako za struku tako i za društvo. Naš prijedlog za taj “Zakon“ predali smo i “Saboru SRH-a“ tako i Saboru Republike Hrvatske- nažalost do danas bez rezultata.
HDU danas ima preko 100 članova koji koriste naše usluge i kontakte od oko sveukupno 180 registriranih dimnjačarskih subjekata s područja RH-a.